Kelti

Kelti su indoeuropski narod koji je iz srednje Europe polovicom 4. st. pr. Kr. prodro u današnja hrvatska područja.
Na čelu su im bili njihove plemenske vođe. Dobro organizirani keltski konjanici naoružani dugim, savitljivim mačevima, teškim bojnim noževima i željezom okovanim štitovima s lakoćom pobjeđuju starosjedioce.
Na našim područjima pomiješali su se sa starosjedilačkim stanovništvom. Radije se naseljavaju u ravnicama nego na uzvišicama. U početku se naseljavaju u neutvrđenim selima u kojima razvijaju intenzivno poljodjelstvo. U 2. i 1. st. pr. Kr. zbog sve veće opasnosti od Dačana i Rimljana počinju podizati i zemljanim nasipom i vodom ispunjenim opkopom utvrđena naselja.
Kelti proizvode predmete od kovina kvalitetnije, brže i u većim količinama (latenska kultura) i u tome su nadmoćni nad starosjediocima. U lončarstvo uvode brzorotirajuće lončarsko kolo. Kuju i novac po uzoru na Grke i Rimljane.
Na području današnje Hrvatske naselile su se dvije keltske skupine Skordisci (istočna Slavonija i zapadni Srijem) i Taurisci (na području sjeverozapadne Hrvatske).
Skordisci su se miješali i s Dačanima. Na području istočne Slavonije i Srijema pobijedili su Panonce i tu su se naselili.
Taurisci su bili savez plemena kojima je na čelu bio savjet plemenskih starješina. U njih je važnu ulogu imala posrednička trgovina. U tu svrhu kuju zlatni i srebrni novac i jedna njihova kovnica novca bila je vjerojatno i na području današnjeg Samobora.