Histri

Naseljavali su najveći dio istarskog poluotoka. Njihova je pojava vezana za doseljavanje novih doseljenika iz Panonije u 11. st. pr. Kr. Neki autori smatraju da Histri nisu ilirskog podrijetla. Histri su živjeli organizirani u rodove koji su pak činili jedan savez na čelu s kraljem. Žive na utvrđenim gradinama. Najvažnije središte Histra bio je Nezakcij (u blizini današnje Pule) koji se tijekom 6. i 5. st. pr. Kr. razvio u značajno središte.
Histri su imali razvijenu zemljoradnju ali i stočarstvo (uzgajali su ovce, koze, goveda i svinje). Prehranu su dopunjavali i sa divljači. Obilno su u prehrani koristili ribu i školjke.
Koristivši povoljni položaj između Sredozemlja i srednje Europe (nalazili su se na kraju tzv. jantarskog puta) razvili su trgovinu, a posebno brodarstvo. Imali su i razvijenu obradu kovina.
U njihovoj kulturi miješaju se utjecaji kulture žarnih polja i sredozemni utjecaji (utjecaji Etruščana, Grka, južne Italije). U umjetnosti Histra posebno se ističu velike kamene skulpture.